Ukoliko želite posjetiti zavjetnu crkvu sa svojom obitelji, razredom, grupom, župom itd., i saznati više o njemu, javite nam se kako bi vam pripremili organiziranu i vođenu turu.
Zamisao o izgradnji zavjetne crkve posvećene Majci Božjoj Sveta Mati Slobode niknula je u jeku Domovinskog rata.
Ovom crkvom želi se gajiti vjera hrvatskoga puka u zagovor Blažene Djevice Marije te očuvati od povijesnog zaborava ime svakoga hrvatskog branitelja koji je darovao svoj život za domovinu. Molitvom za domovinu i za sve koji su za nju položili živote ova spomen-crkva ulazi u niz hrvatskih zavjetnih marijanskih svetišta.
Hrvatski vjernički puk vjeruje da ga Marija zagovara i prati na njegovu povijesnom putu. Njoj se utjecao osobito tijekom svojih križnih putova kroz povijest. Tako i u vrijeme Domovinskog rata.
Krunica je spontano postala zaštitni znak naših branitelja, a narod ju je molio u crkvama i na javnim mjestima, vjerujući da će nas Bog, zagovorom Blažene Djevice Marije, spasiti od prijetećeg uništenja. Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode nastala je na mjestu na kojem je puk molio krunicu.
Ideju o izgradnji crkve dao je don Petar Šimić. On je liturgijski i funkcionalno osmislio prostor i vodio cjelokupnu izgradnju. Crkva je izgrađena po nacrtu arhitekta Nikole Bašića.
Ime Sveta Mati Slobode odabrao je kardinal Franjo Kuharić iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku Raj duše, koji je Katarina Zrinski, žena Nikole Šubića Zrinskog, dala tiskati 1560. u Padovi. Litanije su molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska, pod najezdom osmanlijskih osvajanja, svedena na ostatke ostataka.
Nastanak Svetišta
Zaštitni znak – Pietà Croatica
Zaštitni znak ove zavjetne crkve predstavlja potresan prizor Pietà. Predstavlja ga hrvatska žena iz puka: na skutima drži svoga umirućeg sina, hrvatskog branitelja s krunicom oko vrata. Iz rane mu kaplje krv koja, padajući, na tlu tvori hrvatski grb. Zaštitni znak izradio je Ivan Lacković Croata.
Pietà Croatica nalazi se na istočnom pročelju svetišta, uklesana u kamen, okrenuta prema ulici Hrgovići koja vodi prema Jarunskom jezeru, poziva prolaznike i jarunske izletnike da malo zastanu i pomole se za poginule branitelje, što mnogi i čine. Tako to mjesto poprima obilježje kapelice Majci Božjoj na otvorenom.
Kamen temeljac donesen je iz Trsatskog svetišta, odakle potječu drevne litanije iz kojih je preuzeto ime Sveta Mati Slobode.
2000. 12. XI.
Posveta oltara i crkve
Nakon punih pet godina izgradnje, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić posvetio je crkvu i oltar. Tom prigodom u oltar su ugrađene moći blaženog Alojzija Stepinca.
Ovo je svetište znak vremena i stalan podsjetnik na one koji su svoje živote položili za našu slobodu. Branitelji su branili život i dostojanstvo hrvatskog naroda, iako nisu mogli sačuvati svoj život, a na našoj je savjesti ustrajno braniti i čuvati spomen na njih.
2002. 23. VI.
Blagoslov kapele
Svetohranište i Gospin lik Sveta Mati Slobode blagoslovio je nadbiskup Tarcisio Bertone, tajnik Kongregacije za nauk vjere, kasnije kardinal državni tajnik Svete Stolice.
Kardinal Franjo Kuharić,
zagrebački nadbiskup-metropolit,
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
blagoslovi kamen temeljac i početak gradnje
zavjetne crkve Sveta Mati Slobode
u Zagrebu, na Jarunu, u župi Duha Svetoga,
u subotu 11. studenoga godine Gospodnje 1995.
Bilo je to u doba kada je u
Katoličkoj crkvi vršio Petrovu službu
veliki prijatelj hrvatskoga naroda i
zaštitnik njegove slobode i njegovih prava
papa Ivan Pavao II.,
kad je na čelu Republike Hrvatske
bio njezin predsjednik Dr. Franjo Tuđman,
kad je službu provincijala
Hrvatske salezijanske provincije vršio
don Stjepan Bolkovac,
a župom Duha Svetoga upravljao
don Mirko Režek.
Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode
nazvana tako po zazivu u Trsatskim litanijama,
koje su nastale u 16. stoljeću,
u vrlo tjeskobno doba za hrvatski narod –
gradi se pod vodstvom hrvatskih salezijanaca,
po nacrtima arhitekta Nikole Bašića,
a na poticaj vjernog naroda, osobito ožalošćenih
majki i očeva, udovica i siročadi
poginulih branitelja Domovine,
kao zadužbina hrvatskih katolika
i prijatelja hrvatskoga naroda,
da se u njoj trajno prikazuje
Kristova žrtva za sve one koji su
darovali svoje živote za Domovinu,
za njezinu dobrobit i slobodu.
Povelja posvete crkve Sveta Mati Slobode
Preuzvišeni gospodin Josip Bozanić,
nadbiskup metropolit zagrebački
i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
posveti ovu crkvu,
pet godina nakon polaganja njezina kamena temeljca,
u nedjelju 12. studenoga, u godini Velikog jubileja
2000. obljetnice utjelovljenja vječne Riječi Božje,
u 23. godini pontifikata Ivana Pavla II.,
pape koji se prije 10 godina odlučno zauzeo
za pravo hrvatskog naroda na vlastitu državu
Marijin naslov Sveta Mati Slobode
preuzet je iz Trsatskih litanija
koje su nastale u 16. stoljeću,
u doba kad su kršćani na ovim prostorima žrtvovanjem mnogih života branili
kršćansku europsku uljudbu, slobodu vjere,
pravo na vlastiti nacionalno uljudbeni
crkveni identitet.
Ovim se ostvaruje želja vjerničkog naroda,
osobito ožalošćenih majki i očeva,
udovica i siročadi poginulih branitelja.
Crkva se gradi darovima vjernoga naroda
po nacrtima arhitekta Nikole Bašića,
a pod vodstvom hrvatskih salezijanaca.
Na slavu Trojedinoga Boga,
u čast Blažene Djevice Marije,
ova se crkva podiže
kao zadužbina hrvatskih katolika
da se u njoj trajno prikazuje Kristova žrtva
za sve koji su darovali živote
za dobrobit i slobodu svoje domovine.
