Iako se za nas kršćane krštenje podrazumijeva, ipak je dobro podsjetiti se malo tog temeljnog sakramenta našeg kršćanskog života. Po njemu je novi vjernik otrgnut od vlasti zla, grijeha i priključen je Kristovoj zajednici. Priprava i uvođenje u kršćanski način življenja jest katekumenat kad se radi o krštenju odraslih.

Od početka krsno se slavlje događalo u vazmenom bdijenju. Krštenici su pritom odložili svoju odjeću i tako simbolično svukli staroga čovjeka, odrekli se sotone, a zatim, nakon ispovijesti vjere ili govoreći je, uranjali se u vodu i ustajali na novi život. Kao znak da su s Kristom obukli novog čovjeka, oblačili su bijelu odjeću i primali zapaljene svijeće. Inicijacija je završavala dijeljenjem potvrde i prvim sudjelovanjem u euharistiji. Umjesto potpunog uranjanja u vodu, krštenika bi također, dok je klečao ili stajao u vodi, do pojasa, polijevali po cijelom tijelu. U Zapadnoj Crkvi su, počevši od 12. stoljeća, sve više napuštali i taj oblik te polijevali vodom samo krštenikovu glavu. Obnovljene liturgijske knjige preporučuju ponovno puni oblik krštenja; no velike teškoće koje se tomu suprotstavljaju neće se skoro prevladati. Pa i preoblikovana liturgijska priprava katekumena vrlo polako krči sebi put; često se krštenje odraslih obavi jednim jedinim slavljem, premda je takav kratki oblik predviđen samo za iznimne slučajeve.

Krštenje u smrtnoj opasnosti može podijeliti svaki čovjek.

Photo: Hrvoje Abraham Milićević