Povodom svetkovine našeg zaštitnika, 19.3. naš dragi duhovnik don Franjo Marušić organizirao je 1. zajedničko hodočašće u Nacionalno Svetište sv. Josipa. Misno slavlje u 11h predvodio je pomoćni  biskup đakovački mons. Đuro Hranić. Poslije mise i nahranjene duše, uslijedilo je kratko razgledavanje izloženih slika spomenica o štovanju sv. Josipa u narodu kao zaštitnika Crkve i Domovine, crkava sv. Josipa i slike velikih crkvenih štovatelja i promicatelja sv. Josipa, slika o izgradnji Crkve – nacionalnog Svetišta. Sretni, ispunjeni, ali i gladni, završili smo na dogovorenom zajedničkom ručku u obližnjem restoranu uz druženje, a zatim uz posjet Svetištu Alojzija Stepinca u Krašiću i njegovog doma, gdje je u kućnom pritvoru proveo svoje zadnje mučeničke dane.

O NACIONALNOM SVETIŠTU SV. JOSIPA u KARLOVCU

Gradnja crkve posvećene svetom Josipu počela je nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena, čuli su se glasovi i prijedlozi za osnivanjem Svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena Nacionalnim Svetištem. Uvažavajući te molbe, naša je Biskupska konferencija donijela u Zagrebu zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno Svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv. Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti. Ujedno je to iskaz pobožnosti, poštovanja i ljubavi prema sv. Josipu.  Ovaj je zaključak donesen u godini sv. Josipa koju je otvorio u ovom Svetištu kardinal Franjo Kuharić na Josipovo 1987., a zaključio na Josipovo 1988. povodom 300. obljetnice izbora sv. Josipa za nebeskog Zaštitnika Domovine.

Naša je Biskupijska konferencija na svom zasjedanju u Splitu 14. listopada 1987. odobrila Statut Svetišta kojemu je svrha promicanje i čašćenje svetog Josipa kao djevičanskog oca Isusa Krista, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatskoga naroda. U tu će se svrhu u Svetištu svečanije slaviti dani posvećeni sv. Josipu, izdavat će se Glasnik sv. Josipa, molitvenik sv. Josipa, promicat će se Bratovština sv. Josipa za pomoć umirućima, svake srijede održavat će se pobožnosti sv. Josipa, primat će se hodočasnike kad dođu i drugo. Naši biskupi žele da u Svetištu hodočasnici nalaze svijetlo Božje riječi, milost svetih sakramenata, hrabrost za dobro, utjehu u teškoćama života, poticaj na djelotvornu ljubav prema Bogu i ljudima. Također se želi da se ovdje moli za cijeli narod i sve ljude te istinski napredak, sloga, blagostanje i mir.

Neki važniji datumi vezani uz svetište svetog Josipa:

Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. U nedjelju 14. srpnja 1968. kamen temeljac blagoslovio je mons. Franjo Kuharić, pomoćni biskup zagrebački. Gradnja je nastavljena u etapama, najvećim dijelom darovima vjernika pa je tako: 1969. završena pobočna lađa (danas kapelica hrvatskih svetaca i blaženika) za liturgijsku uporabu, 1971. u glavnoj lađi održana je prva misa polnoćka, 1972. završene su vanjske fasade. U nedjelju 15. rujna 1974. crkvu je posvetio kardinal Franjo Šeper, prefekt kongregacije za nauk vjere. Iste je godine izrađen i o Božiću u crkvu postavljen kip sv. Josipa.

Godine 1975. izgrađen je zvonik i postavljen kip Blažene Djevice Marije, a 1979. završene su i postavljene slike križnoga puta. Godine 1980. kupljena su tri nova zvona koja su posvećena: sv. Josipu (980 kg), Majci Božjoj (520 kg) i sv. Franji Asiškom (297 kg), koje je posvetio i blagoslovio mons. Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup.

Godine 1983. postavljene su orgulje koje je blagoslovio mons. Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački, a 1995. postavljen je novi kameni križ s korpusom u parku uz crkvu. Godine 1997. obnovljena je unutrašnjost crkve, a 1998. obnovljena su vanjska pročelja crkve i zvonik. Godine 2012. obnovljena je unutrašnjost Svetišta.

GALERIJA SLIKA