Zefirin Namuncurá rodio se 26. kolovoza 1886. u Chimpayu, na obalama Rio Negra, u Patagoniji (Argentina). Krstio ga je 24. prosinca 1888. salezijanski misionar Domenico Milanesio. Otac Manuel, zadnji veliki “poglavica” indijanskih plemena Araucane, morao se predati prije tri mjeseca trupama Argentinske Republike. Zefirin, dijete blage naravi, poslušno roditeljima, proveo je djetinjstvo u vedroj prirodi. S jedanaest godini otac Manuel šalje Zefirina u školu u Buenos Aires u salezijanski koledž Pija IX., kako bi u budunosti mogao braniti svoju rasu. Obiteljsko ozračje u salezijanskom koledžu djelovalo je tako da se Zefirin zaljubio u Don Bosca.

U njemu raste duhovna dimenzija i budi se želja da postane svećenik salezijanac kako bi mogao evangelizirati svoj narod. Izabire Dominika Savija kao svoj uzor. Tijekom pet godina, uz izvanredan napor da se uključi u potpuno različitu kulturu, postao je drugi Dominik Savio. Ističe se u primjernome zalaganju u pobožnosti, u ljubavi, u svakodnevnim obvezama, u asketskom vježbanju. Godine 1903., kad je imao šesnaest i pol godina (njegov je otac kršten kao osamdesetogodišnjak), mons. Cagliero prima ga u skupinu aspiranata u Viedmi, glavnome mjestu Apostolskog vikarijata. Tako započinje Zefirinov put prema svećeništvu. Zbog njegova slaba zdravlja, salezijanski biskup odlučio je dovesti ga u Italiju kako bi mogao nastaviti studij na ozbiljniji način i u ozračju koje mu se činilo prikladnijim.

U Italiji susreće don Ruu i papu Pija X. koji ga s ganućem blagoslivlja. Pohađa školu u Torinu a zatim u salezijanskom studentatu u Villa Sori u Frascatiju. Studira s takvim zalaganjem da je postao drugi u klasi. Sušica, koja nije navrijeme otkrivena, možda i zato što se nikada nije tužio, izjedala mu je zdravlje. Prebačen je, 28. ožujka 1905., u bolnicu Fatebenefratelli na Tiberinskom otoku u Rimu. Tu je smireno umro 11. svibnja. Od 1924. njegovi zemni ostatci počivaju u njegovoj domovini, u Fortin Mercedesu, gdje dolaze brojni hodočasnici da ga časte. Proglašen je blaženim 11. studenoga 2007. u Chimpayu, svome rodnome mjestu, za pontifikata Benedikta XVI.