Mješoviti pjevački zbor naše župe hodočastio je 10. svibnja Majci Božjoj Trsatskoj povodom 720. obljetnice Trsatskog svetišta.

U zajedništvu s trsatskim zborom, animirao je euhar. slavlje predvođeno kardinalom Josipom Bozanićem uz riječkoga nadbiskupa I. Devčića. S našim je pjevačima bio don Slavko Barišić.

Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta, sagrađeno na Trsatu u Rijeci.

"Ove godine slavimo 720. obljetnicu Svetišta Majke Božje Trsatske. Ustrajna pobožna predaja seže u godinu 1291., a povezuje Marijin Trsat s Marijinim Nazaretom, Marijino Svetište na Trsatu s Marijinim domom u Nazaretu", rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći na svetkovinu Gospe Trsatske u utorak, 10. svibnja svečano euharistijsko slavlje u "hrvatskom Nazaretu".

Više stotina vjernika došlo se pokloniti Majci Milosti poput brojnih hodočasnika koji su to stoljećima činili, a sam kardinal istaknuo je da i on na Trsat dolazi kao hodočasnik koji se dolazi moliti Gospi Trsatskoj koja nas prima i zagovara.

Prema pobožnoj predaji kuća sv. Obitelji prenesena je iz Palestine na Trsat 10. svibnja 1291. godine, da bi istu anđeli prenijeli u Loreto 10. prosinca 1294. godine. Tijekom svih tih godina na Trsat su hodočastili štovatelji Gospe iz svih krajeva svijeta, ali i staleža, a pred slikom Majke Milosti pomolio se i bl. papa Ivan Pavao II. tijekom svojega trećeg pohoda Hrvatskoj i boravka na Trsatu 2003. godine.

Kardinala, svećenike, trsatske franjevce u trsatskom Perivoju pozdravio je riječki nadbiskup Ivan Devčić podsjetivši na proslavu prije dvadeset godina kada su vjernici Gospu molili za snagu u teškim ratnim vremenima kada su naši branitelji nosili krunicu oko vrata. Danas, osvrćući se na skorašnji pohod Svetoga Oca našoj zemlji, istaknuo je da papa Benedikt XVI. dolazi hrvatski narod i hrvatske obitelji ohrabriti i učvrstiti.

Upravo skorašnji pohod Svetoga Oca Hrvatskoj zauzeo je središnje mjesto u propovijedi kardinala Bozanića koji je naglasio da se tim nacionalnim susretom želi promicati bračne i obiteljske vrijednosti, osnažiti samosvijest hrvatskih obitelji pokazujući da nisu same i prepuštene samima sebi. "U ovom svetištu koje nam približava ozračje Marijinog nazaretskog doma, molimo za naše obitelji da u svojim domovima žive iskustvo molitve, da uvijek jedni druge poštuju, da njihovi domovi budu kućne Crkve zajedništva i ljubavi otvorene daru života, da u njihovim kućama postoje znakovi kršćanske vjere", rekao je kardinal.

Dolazak Svetoga Oca u neku zemlju uvijek je izazov za vjernike, poručio je propovjednik dodajući kako je taj izazov usmjeren i na one koji su druge vjeroispovijesti ili su ateisti. Papa dolazi učvrstiti vjeru, a geslo "Zajedno u Kristu" spaja dvije odrednice. "S jednom se od njih lako slažu mnogi, jer među ljudima postoji čežnja za zajedništvom. Međutim, u toj važnoj antropološkoj dimenziji vjernici dodaju i teološku: u Kristu – biti u Kristu, živjeti u Kristu", istaknuo je dodavši da je sudjelovanje na misi s Papom univerzalno iskustvo doživljaja zajedništva s Kristom.

Pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj je povijesni i iznimno važan za Hrvatsku u ovim vremenima pomutnje i raznih pritisaka u kojima smo izloženi napadima na obiteljsko i nacionalno zajedništvo, upozorio je kardinal Bozanić. "Ovo je vrijeme raznih provokacija, ali i Hrvatska je stanovita provokacija Europi kada se zanima za svoje mjesto u europskoj zbilji".

Zato je, prema kardinalovim riječima, Papin pohod poticaj svima za osnaživanje uporišnih točaka svoga života i djelovanja te odgovornosti prema vjeri i kršćanskoj baštini. Nakon što je Hrvatska do svoje slobode došla s mnogo prolivene krvi i žrtava, vremena koja su uslijedila obilježena su suočavanju Crkve i društva sa svime što se, s jedne strane odnosi na postkomunističke zemlje, a s druge s onima što obilježava europsku kulturu. Tu su pitanja povijesne memorije i istine o događajima tijekom 20. stoljeća, sa svim posljedicama totalitarnog režima i Domovinskog rata, zatim uloga kršćana u sadašnjim tendencijama relativiziranja vrijednosti i pokušaja odvajanja čovjekova života od Boga te zanemarivanje kršćanskoga kulturološkog identiteta, istaknuo je zagrebački nadbiskup pred mnogobrojnim vjernicima u hrvatskom Nazaretu na proslavi 720. obljetnice Svetišta Majke Božje Trsatske.

Proslavi visokog jubileja odazvali su se predstavnici gradske i županijske vlasti, saborski zastupnici te više stotina vjernika pristiglih iz okolice Rijeke, ali i okolnih biskupija.

Izvor: IKA

Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. 1367. godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena »Majka milosti».Original slika čudotvorne Gospe Trsatske danas se čuva u riznici trsatskoga samostana.

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na Trsatu.

Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili Velike Gospe.

O gradnji crkve razmišljao je Nikola IV Frankopan, a gradnju je započeo njegov sin knez Martin Frankopan, dozvolom pape Nikole V., zavjetujući se franjevcima obvezom gradnje crkve i franjevačkog samostana 1453. godine, na mjestu gdje se prema legendi od 1291. do 1294. godine nalazila Bogorodičina kućica.

Nakon izgradnje je doveo franjevce iz Bosanske vikarije.

Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji Frankopana i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta. Na mjestu današnje bazilike gotovo dva stoljeća bila je kapela koju je dao izgraditi Nikola Frankopan.

 

Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska klaustra te ljetna blagovaonica. Najzaslužniji za današnji njen izgled je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju.

Svoj konačni izgled, crkva je dobila 1824. godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala. Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Na današnjoj se crkvi isprepliću mnogobrojni stilovi i povijesna razdoblja. Na bidermajerskom se pročelju iz prve polovice 19. st. koriste portali iz 17. st. U crkvi postoje samo dvije lađe: prvotna i lijeva, nastale objedinjavanjem nekadašnjih pobočnih kapela. Propovjedaonica i pobočni barokni oltari drvorezbarski su radovi koji polikromijom imitiraju višestruko skuplje mramorne oltare. Giovanni Pietro Telesphoro de Pomis, Talijan koji se rodio u Grazu, naslikao je svetu Anu Trojnu, palu središnjeg oltara na bočnom zidu lijevog broda.

Na drvenom oltaru svetog Nikole, na desnome bočnoom zidu i mramornim oltarima lijevo i desno od trijumfalnog luka svetišta, pale je izradio Švicarac Serfain Schön koji je u prvoj polovici 17.st. na Trsatu ostavio veliki opus. Prepoznatiljiv je po maniristički izduženim likovima prozračne draperije. Cristophoro Tasca iz Bergama naslikao je Veliku palu Navještenja koja se nalazi iznad trijumfalnog luka.

Raskošnu kovanu rešetku, koja zatvara svetište, 1705. godine donirao je senjski nadbiskup Petar Brajković., dok je monumentalni mramorni glavi oltar 1695. donirao zagrebački sudac Ivan Uzolin.

Knez Martin Frankopan uz crkvu je dao sagraditi i samostan u koji su se 1468. doselili franjevci. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima 1367. godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka.

Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankopan poklonjen crkvi 1485, te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar Karla V. iz 1536. godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je 1597. godine darovao hrvatski ban Toma Bakač–Erdödy za ozdravljenje sina.

Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala Marija Terezija. Ljetna blagovaonica samostana ukrašena je velikim zidnim i stropnim slikama Tasce i Schöna, a u hodniku koji vodi u franjevačke sobe nalaze se djela hrvatskih suvremenih umjetnika, ali i barokna ulja Valentina Metzingera, Lotarinžanina udomaćenog u Ljubljani.

Mnoge su umjetnine bile uništene u velikom požaru 1629. godine u kojem je stradao i veći dio samostana. Građevina je, odmah nakon požara obnovljena te su podignuta dva nova krila, a početkom devetnaestog stoljeća i drugi kat.

Njeno obnavljanje je vodio i provodio Mihovil Kumar koji je započeo i radove u kapeli Zavjetnih darova. U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske.

Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas. U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i gimnazija za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci.

Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz 1532. godine Marka Marulića, kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice Katarine Zrinski autora Nikole Dešića.

U čast trećeg pastoralnog posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj, 8. lipnja 2003. kada je posjetio i Trsatsko svetište postavljena je ispred Marijanskog svetišta na Trsatu, u Rijeci, 10. svibnja 2005. godine, brončana skulptura akademskog kipara Antuna Jurkića koja predstavlja papu Ivana Pavla II , nazvana je "Trsatski hodočasnik" a otkrio ju je nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Josip Bozanić.

Ovo je prva skulptura na svijetu posvećena papi, otkrivena nakon njegove smrti.

Tekst na skulpturi glasi: »Na Duhove, 8. VI. 2003. Ovo je Marijansko svetište na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj i jubilarnom stotom izvan Italije pohodio Papa Ivan Pavao II.«

Zatim na nekoliko jezika: »Molite za mene dok sam živ i kada umrem«, što su riječi koje je sâm papa izgovorio kada je svetištu darovao krunicu prilikom posjeta. Skulptura prikazuje papu kako moli ispred čudotvorne slike Blažene Djevice Marije 8. lipnja 2003. 

Izvor: Katolici.org