Ime Zavjetne crkve Sv. Mati Slobode odabrao je kardinal Franjo Kuharić iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku «Raj duše» što ga je Katarina Zrinski, žena Nikole Šubića Zrinskog, dala tiskati 1560. u Padovi.

Litanije su nastale kao molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska pod najezdom osmanlijskih osvajanja svedena na Ostatke ostataka.

Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na Trsat su je iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada je anđeli preniješe u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi.

U pozadini ove priče, dobrim dijelom znanstveno provjerene, je trgovina relikvijama iz Svete zemlje, raširena u doba križarskih ratova. Važnu ulogu u tim zbivanjima odigrali su istočnojadranski plovidbeni put, kao tada najsigurnija veza između Levanta i Europe, tajanstveni ratnički red vitezova Templara, papa, napuljski vladari Anžuvinci i hrvatski feudalci Frankapani.

Crkva Gospe Trsatske najstarije je hrvatsko marijansko svetište sagrađeno na Trsatu u Rijeci.

O gradnji crkve razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez Martin Frankapan, dozvolom pape Nikole V., zavjetujući se franjevcima obvezom gradnje crkve i franjevačkog samostana 1453. godine, na mjestu gdje se prema legendi od 1291. do 1294. godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz Bosanske vikarije.

Papa bl. Urban V. je svetištu darovao 1367. čudotvornu sliku Majke Božje koja se danas časti kao Gospa Trsatska. Ova je slika 1715. god. okrunjena krunama darovanim iz Rima.

Papa Pio XI. je crkvu počastio naslovom – bazilika.

Izvori: OFM.hr, Wikipedia