„Duhovi“ su pokazali 2 lica. 

Iako posjeduju neospornu nogometnu kvalitetu, momčad Duha Svetoga je zbog još nedovoljne mentalne i duhovne kvalitete umalo prosula 3 boda ponuđena na pladnju od strane Svete Obitelji.

No, uz Košutićevo izvrsno snalaženje u „kriznim“ situacijama stvari su na kraju ipak sjele na svoje mjesto i u zadnjem koraku je ulovljena „baba s kolačima“. Duh Sveti- Sveta Obitelj 2:1.

Utakmica je započela u poprilično nervoznom tonu. Vjerovatno zbog činjenice što su si igrači „Duhova“ sami podsvijesno ugradili imperativ pobjede u svakoj utakmici i osvajanja KMNL-a što nigdje nije otvoreno rečeno niti se to od njih u ovoj sezoni očekuje. To se najbolje vidjelo u praktički prvoj akciji koju je složila „Family“ gdje je njihov igrač krenuo od centra po liniji, a Bartolucijev i Vlakov nesporazum oko preuzimanja mu je pomogao u njegovom naumu. “Moja! tvoja!, a na kraju njegova" potez omogućio je njihovom igraču da ne ometan pošalje loptu na drugu stativu gdje ju slobodni Petrač sprema u mrežu. Obitelj vodi 0:1!

Tu kreće ne objašnjiva nervoza koja se poput komandosa ušuljala u redove „Duhova“, uvukla se u sve igrače i umalo izazvala kaos. Najviše je zahvatila Dinu Bartolucija i Marka Grdića koji ni jednim svojim potezom u prvom poluvremenu nisu opravdali ulogu nositelja i uzora drugima u momčadi te su zbog 2 promašena Grdićeva slobodnjaka skoro međusobno izmjenili i više od povišenih tonova i ružnih pogleda.

Dolaskom poluvremena na scenu stupa Košutić koji svojim govorom na momčad ostavlja terapeutski učinak i čudom tu nervozu pretvara u momčadski duh što je realizirano u prvih nekoliko akcija drugog poluvremena gdje je momčad disala kao jedan. Pavinim prolaskom po liniji i nesebičnim upošljavanjem Maltarića na drugoj dogodilo se i očekivano. Duh Sveti izjednačuje!

Tada su krenule malonogometne finese sa odigravanjem akcija gdje danas ipak samo solidni Vlak nije pratio. Palo je i još par udaraca na gol „Family“ kao uvertira za „mozartovsku“ simfoniju Josipa Topića. Izvodi se korner,Topić prima loptu na 10m i umjesto da loptu „razvali ko sivonja“ on upućuje dalekometni lob udarac koji završava u drugim rašljama. Fenomenalan pogodak! Delirij na terenu i klupi! Čak i župnik Don King skače od veselja! 2:1!!!

Za kraj treba izdvojiti i dobru „nožnu“ paradu Gudeljevića kojom brani gol i čuva loptu do posljednjeg sučevog zvižduka.

Kao rezime možemo reći kako će se o prvom poluvremenu ove utakmice još pričati, no isto tako valja izdvojiti da će ponašanje u drugom poluvremenu poslužiti kao obrazac za stvaranje „škvadre“. Za to je dosta zaslužan i izbornik u ovoj utakmici Košutić čija bi ocjena bila i puno veća da nije kiksao u organizaciji protokola za dolazak Don Kinga na utakmicu.

U idućem kolu Duh Sveti dočekuje razbuđene Vrbane. Veliki test u svakom smislu te riječi!

OCJENE:

Gudeljević – 6.5

Tumpak – 6.5

Maltarić – 6.5

Vlak – 6

Bartoluci – 6

Grdić – 6

Topić – 7

Ježić – 7

Izbornik: Josip Košutić 7.5